“Pravog razloga za kukanje i plakanje nema”

0
117
Foto: Indirekt

Mnogo prašine podiglo se nakon vijesti da su se najbogatiji klubovi Evrope dogovorili oko formiranja takmičenja u kom bi se mogli naći samo “odabrani”.

Uslijedile su reakcije sa svih strana na novo takmičenje u čije osnivanje se za sada uključilo 12 klubova.

Odluka 12 klubova je reakcija na promjene formata LŠ od strane UEFA-e. Velikim klubovima se ne igra takmičenje u kojem će po njihovom mišljenju biti manji kvalitet, u formatu koji će im donijeti manji novac, a pritom će se igrati veći broj utakmica, kazao je za Indirekt sportski novinar Vlado Perović, nakon ove odluke.

Komentarišući kakav bi uticaj uopšte na fudbal mogla da ima ova odluka, istakao da je ulaskom televizije, sport postao dio industrije zabave, novac od tv prava je glavna pogonska sila za razvoj sporta, veliki klubovi smatraju da taj novac nije dobro i kvalitetno raspoređen i željeli su da uzmu kontrolu u svoje ruke.

“Fudbal kao igra, nastaviće da živi, naslovi fudbal je umro, predstavljaju samo pokušaj medija da se dođe do većeg broja klikova i prikaza. Ako zanemarimo 20 klubova, koliko bi trebalo da se takmiči u toj ligi, ostaje još toliko dobrog fudbala širom svijeta i pravog razloga za kukanje i plakanje nema. NBA liga ima sličan format, bez ispadanja, ovaj format je praktično isti kao kod Evrolige, pa se košarka igra svuda i sa istim žarom i nije svakako umrla”, ističe naš sagovornik.

Perović dodaje da su UEFA i FIFA u problemima sa brojnim skandalima vezanim za korupciju, organizacijom takmičenja, kao i da su Platini i Blater dva prethodna predsjednika koji su pod osuđujućim presudama, tako da je ovo sve reakcija na dešavanja u svijetu fudbala gdje su mito i korupcija regularni motivi, a gdje ideja finansijskog fer pleja nije zaživjela.

“Inertnost UEFA i FIFA po tom pitanju dovela je do akcije moćnih klubova koji su svjesni da će se njihove utakmice gledati bez obzira na takmičenje koje će igrati. Sad se očekuje reakcija čelnika liga, a onda i evropske i svjetske fudbalske federacije, gdje se krenulo jako sa najavama kažnjavanja fudbalera koji će igrati ESL, a neće moći da igraju EP i SP. Mislim da taj predlog neće proći, jer se već stvorio jak tim koji bi takvu odluku oborio na sudu. Prva reakcija UEFA je bila oštra, dok je FIFA nagovjestila da je raspoložena da razgovara, što dovoljno govori o tome da prostora za kompromis ima. Sad je pitanje koliko koja strana ima aduta u rukama, da li će se ovo pretvoriti u neki neograničeni sudski proces ili će se uključeni adaptirati na okolnosti. Interesantno da nikome nije smetalo da je UEFA napravila takmičenje niže vrijednosti za klubove, nakon Lige Šampiona i Lige Evrope, ali da im elitizam smeta”, naglašava Perović.

O marketinškim i finansijskim efektima ne treba ni govoriti – mečeve Superlige gledaće svi, prava će se prodavati u cijelom svijetu prije i bolje nego li za bilo koji događaj, kazao je za Indirekt dugogodišnji sportski novinar Igor Ćulafić.

On smatra da se ovakvim potezom fudbal na neki način filtrira i da će dodatno dobiti na popularnosti kada međusobno počnu da igraju neki od klubova koji su formirali novo takmičenje.

“U smislu atraktivnosti, formiranje Superlige sigurno je dobar potez. U međusobnim mečevima tako jakih klubova trebalo bi očekivati najbolji fudbal, i po kvalitetu. Superliga je i takmičenje najbogatijih klubova, pa je samim tim manje podložno raznim “uticajima van terena” koji su, htjeli to da priznamo ili ne, bili česta tema, posebno kada je u pitanju bila “nepristrasnost sudija”. Ovo takmičenje sigurno će biti lišeno tih stvari – teško da će biti favorita među najvećim, u bilo kom pogledu”, naveo je on.

Ćulafić kaže da je sada jako zanimljivo kako će svoj “fudbalski kolač” podijeliti klubovi koji su ostali van Superlige.

“Sa druge strane, sama spoznaja da se najbogatiji klubovi odvajaju u posebno takmičenje, a da ostatak igra “za svoj groš” uzdrmaće izvorne temelje sporta uopšte, u ovom slučaju fudbala koji je najrasprostranjeniji u svijetu i ono najbolje što baštini među “siromašnijom” populacijom (Latinska Amerika, Balkan i niži slojevi bogatih zemalja Evrope, u poslednje vrijeme Afrika)”, istakao je naš sagovornik.

Ćulafić smatra da bi se i druga velika takmičenja mogla transformisati poput ovoga, te da bi najbogatiji mogli da fomiraju svoja zasebna takmičenja.

“Postavlja se pitanje šta je smisao nacionalnih šampionata, kako će, i hoće li u njima nastupati klubovi iz Superlige? Tu treba sačekati reakciju UEFA i FIFA, i tražiti i odgovor zbog čega svoj pristanak nijesu dali klubovi iz Njemačke i Francuske. Međutim, u naredna dva mjeseca teško da se neće priključiti recimo PSŽ ili Bajern Minhen. Ali, krucijalno pitanje je kuda ide sport uopšte? Da li se, u nekom doglednom periodu, može očekivati i da same Olimpijske igre budu podijeljene te da se posebno od ostalih održavaju igre najbogatijih zemalja”, zaključio je Ćulafić.