Flop ili Fosberi

0
83
Izvor: Vikipedija

Ričard Fosberi debitovao je na međunarodnoj sceni u dvadeset prvoj godini, baš na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine.

Debi je završen trijumfom. Postao je olimpijski šampion u skoku uvis, a ovoj disciplini ostavio je novi način skakanja i svoje ime.

Fosberi je skoko započinjao mnogo bržim zaletom od ostalih skakača, a posle odraza lijevom nogom nije “napadao” letvicu desnom nogom, kao ostali. Pri odrazu započeo bi rotaciju tako da bi se okrenuo leđimaletvice, a nju je prvo preletio glavom, pa tijelom i na kraju nogama.

Svaki njegov skoko izazivao je salve aplauza zapanjene publike i nevjericu među njegovim rivalima. Samo Amerikanci Karuters i Braun nisu bili iznenađeni. Oni su neobični stil svog zemljaka vidjeli već više puta – na izbornom takmičenju za sastav američke reprezentacije, kada je kao treći izborio mjesto u olimpijskom timu, na univerzitetskim takmičenjima…

Fosberi nije znao da je Mildred Didrikson još 1932. godine skakala na sličan način. On je do flopa došao samostalno kao sedamnaestogodišnjak, a školski trener Berni Varner pomogao mu je da izbrusi i usavrši novu tehniku.

Pitanje je da li bi novu tehniku prihvatili drugi skakači da Fosberi nije trijumfovao u Meksiku. Postao je senzacija.

Fosberi flop, ili samo fosberi ili samo flop, tokom vremena pokazao se kao najefikasniji stil. Prvi svjetski rekord flopom postigao je 1973. godine Amerikanac Dvajt Stons. Na Igrama u Moskvi 1980, dvanaest godina poslije olimpijske premijere, ovaj stil koristilo je 13 od 16 finalista, a već od Los Anđelesa 1984. godine više nijedan takmičar nije skakao “stredlom”. Svi skokovi preko 2,40 metra postignuti su na Fosberijev način.